Tvrtke iz sektora obuhvaćenih smanjenjem poreza na plaće mogu odlučiti napustiti režim prije isteka roka trajanja, predviđeno za 2028. postupno povećanje troškova, koji započinje 2025. i traje do 2027., postaje režim manje povoljan za mnoge sektore, prema ocjena Pedra Ackela, Pravni i porezni direktorBrazilska udruga pružatelja usluga administrativne podrške (Abrapsa).
„Zakon usvojen ove godine predlaže proces tranzicije koji“, godina za godinom, učinit će sustav oslobađanja od oporezivanja manje privlačnim za mnoge tvrtke, tvrdnja Ackela. Glavna prednost režima oslobađanja od opterećenja na plaće bila je zamjena doprinosa za socijalno osiguranje od 20% na plaće s doprinosom koji se obračunava na bruto prihod poduzeća, poziv na doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto prihod (CPRB), s porezima koji variraju od 1% do 4,5%. Ova vrsta je bila posebno korisna za tvrtke s velikim platnim listama, kako tehnologija, građevinarstvo i drugih 17 sektora ekonomije
Međutim, od 2025. godine, tvrtke će se suočiti s hibridnim sustavom oporezivanja, u kojem će se stopa na bruto prihod postupno smanjivati, dok će doprinos na plaće postupno biti ponovno uveden. U 2025, na primjer, stopa CPRB će biti smanjena na 80% trenutne vrijednosti, i tvrtke će morati platiti doprinos od 5% na plaće. U 2026, doprinos na plaći raste na 10%, i 2027, dostigne 15%, u isto vrijeme dok stopa CPRB i dalje pada. Ovaj model tranzicije izaziva zabrinutost u sektorima koji su intenzivni u radnoj snazi, koji već razmatraju mogućnost izlaska iz režima prije 2028.
Financijski utjecaj na tvrtke i pogođene sektore
"Hibridni sustav oporezivanja koji se predlaže može uzrokovati da tvrtke koje već imaju visoke plaće u odnosu na prihode vide svoje troškove kako rastu od 2025.", objasni Pedra Ackela. On primjećuje da će projekcija troškova plaća i prihoda imati odlučujuću težinu u izboru tvrtki između ostanka ili napuštanja režima oslobađanja od oporezivanja. Za one tvrtke čija plaća predstavlja značajan dio prihoda, novi režim može se pokazati financijski neodrživim, poticanje izlaska iz programa prije 2028. i povratak na konvencionalni režim doprinosa na plaću.”
Neki sektori, kako tehnologija i građevinarstvo, posebno su pogođeni ovom tranzicijom, budući da, njih, plaće čine veliki postotak bruto prihoda. Mnoge tvrtke u tim sektorima mogu odlučiti napustiti oslobađanje od opterećenja već 2025., zbog povećanja poreznog opterećenja koje nova pravila donose
Mogući povratak pejotizacije
Jedna od mogućih posljedica ove reonizacije je povratak praksi pejotizacije. Pejotizacija se sastoji u zapošljavanju profesionalaca kao pravnih lica (PJs), što omogućava tvrtkama da izbjegnu radne troškove, kao FGTS, 13. plaća i godišnji odmor. S novim scenarijem progresivnog opterećenja, moguće je da tvrtke počnu razvijati projekte pejotizacije za visoko plaćene funkcije, tražeći minimizirati troškove koji će nastati zbog reonizacije
Pejotizacija, koji je izgubio snagu u posljednjim godinama zbog suprotnih odluka sudske prakse, može ponovo dobiti na značaju ako oslobađanje od poreza na plaće postane financijski neizvedivo za velike tvrtke. "Profesionalci na strateškim pozicijama i s visokim plaćama bit će najviše pogođeni", budući da je pejotizacija alternativa za smanjenje troškova rada za te funkcije, dodaje Ackel. On još uvijek naglašava da je prije donošenja bilo kakve odluke o tome potrebno analizirati radne i porezne rizike
Budućnost smanjenja opterećenja i reforma oporezivanja plaća
Reforma oporeza oporeza plaće, predviđena za 2025, može izravno utjecati na budućnost režima oslobađanja od oporezivanja. Postoje tekuće rasprave o opsežnijoj reformi oporezivanja plaća, što mogu učiniti ukidanje poreza na plaće nepotrebnim čak i prije 2027. godine, izjavljuje. Ističe da reforma koja se proučava ima za cilj stvoriti porezni sustav koji je učinkovitiji i manje opterećujući za tvrtke, što može ubrzati kraj trenutnog režima oslobađanja od oporezivanja
Ipak, Pedro ističe da, iako je prerano sa sigurnošću tvrditi o utjecaju te reforme, ona će donijeti značajne promjene u brazilskom poreznom pejzažu, i tvrtke moraju biti oprezne prema mogućim promjenama u režimu doprinosa. "Predvremeni kraj ukidanja može postati stvarnost", ako reforma donese povoljnije ili pojednostavljene alternative za oporezivanje na plaće, zaključak
S postupnim povećanjem troškova predviđenim između 2025. i 2027., regime oslobađanja od plaćanja doprinosa za plaće, koji trenutno koristi sektore koji su intenzivni u radnoj snazi, može postati manje privlačno. Tvrtke iz sektora poput tehnologije i građevinarstva već razmatraju mogućnost napuštanja režima, opredjeljujući se za povratak na tradicionalni model doprinosa na plaću. Osim toga, pejotizacija ključnih profesionalaca pojavljuje se kao alternativa za smanjenje troškova rada. Reforma oporeza oporeza plaće, predviđena za 2025, može definir budućnost ovog režima i održivost njegove kontinuiteta
